Hrvatska bilježi značajan val povratka svojih državljana iz inozemstva, što potvrđuju i službeni statistički podaci predstavljeni u Hrvatskom saboru.
Tijekom pretprošle godine u zemlju se uselilo trinaest tisuća i tristo hrvatskih državljana, što je najveća brojka od kada se vodi državna statistika. Preliminarni podaci za prošlu godinu pokazuju da se taj uzlazni trend nastavlja, što ukazuje na to da mjere poticanja povratka donose prve mjerljive rezultate na terenu.
Ulaganje se isplatilo
Za programe i potrebe Hrvata izvan domovine država je u prošlom razdoblju izdvojila gotovo sto šezdeset i jedan milijun eura, što je porast od trideset i sedam posto. Sredstva su usmjerena na projekte od strateškog značaja, stipendiranje učenja jezika te potporu hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini, autohtonim manjinama u Europi i iseljenicima diljem svijeta. Kroz mjeru samozapošljavanja odobreno je oko tisuću i osamsto zahtjeva, čime je posao osiguralo više od dvije tisuće ljudi.
Prema podacima DZS-a u 2024. u Hrvatsku je uselio 13.300 hrvatskih državljana, najviše otkada se vodi državna statistika, a prema preliminarnim podacima za 2025. očekuje se trend povećanja tog broja.
Dok vladajući naglašavaju da je riječ o konkretnoj i odgovornoj politici koja se odmaknula od deklarativnih obećanja, oporba upozorava na važnost transparentnosti i jasne evaluacije učinka. Iz oporbenih redova čuju se kritike kako u izvješćima nedostaju podaci o stvarnom broju trajno zbrinutih obitelji i otvorenih radnih mjesta, kao i jasni pokazatelji koliko je uloženi novac doista dugoročno zadržao ljude u njihovim matičnim sredinama.
Useljenički val prate i otvorena politička pitanja, poput zastoja u dijalogu s pojedinim susjednim zemljama oko prava i zastupljenosti hrvatske manjine na svim razinama vlasti. Unatoč tim izazovima, najavljeno je daljnje jačanje institucionalne podrške i veća vidljivost iseljeničkih zajednica u domaćem javnom prostoru, s posebnim naglaskom na mlade i očuvanje njihova nacionalnog identiteta.
